{"id":145759,"date":"2026-06-08T07:54:00","date_gmt":"2026-06-08T05:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/a4action.ro\/?page_id=145759"},"modified":"2026-07-16T10:35:58","modified_gmt":"2026-07-16T08:35:58","slug":"m4-theatre-methods","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/toolbox\/m4-theatre-methods\/","title":{"rendered":"M4 Theatre methods"},"content":{"rendered":"

[vc_row][vc_column width=”1\/1″][uncode_block id=”143257″][\/vc_column][\/vc_row][vc_row unlock_row_content=”yes” row_height_percent=”0″ override_padding=”yes” h_padding=”0″ top_padding=”0″ bottom_padding=”2″ overlay_alpha=”50″ gutter_size=”3″ column_width_percent=”100″ shift_y=”0″ z_index=”0″ content_parallax=”0″ shift_y_down=”0″ uncode_shortcode_id=”404764″][vc_column column_width_percent=”100″ position_horizontal=”left” gutter_size=”3″ override_padding=”yes” column_padding=”2″ overlay_alpha=”96″ radius=”std” shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_fixed=”yes” shift_y_down=”0″ shift_y_down_fixed=”yes” z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ shadow_responsive=”yes” width=”1\/1″ uncode_shortcode_id=”717966″][vc_row_inner row_inner_height_percent=”0″ overlay_alpha=”50″ equal_height=”yes” gutter_size=”4″ shift_y=”0″ z_index=”0″ uncode_shortcode_id=”164308″][vc_column_inner column_width_percent=”100″ position_horizontal=”left” gutter_size=”2″ style=”light” overlay_alpha=”5″ shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ width=”3\/12″ uncode_shortcode_id=”148824″][vc_custom_heading text_color=”color-564791″ heading_semantic=”h5″ text_size=”h5″ uncode_shortcode_id=”143040″ text_color_type=”uncode-palette”]MODUL 4[\/vc_custom_heading][vc_custom_heading text_color=”color-564791″ heading_semantic=”h1″ text_size=”h1″ uncode_shortcode_id=”211301″ text_color_type=”uncode-palette”]Dramske metode[\/vc_custom_heading][\/vc_column_inner][vc_column_inner column_width_percent=”100″ gutter_size=”2″ style=”dark” overlay_alpha=”50″ shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ width=”8\/12″ uncode_shortcode_id=”691366″][vc_single_image media=”145034″ media_width_percent=”100″ uncode_shortcode_id=”700484″][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][\/vc_column][\/vc_row][vc_row row_height_percent=”0″ override_padding=”yes” h_padding=”2″ top_padding=”2″ bottom_padding=”3″ overlay_alpha=”50″ gutter_size=”4″ column_width_percent=”100″ shift_y=”0″ z_index=”0″ content_parallax=”0″ uncode_shortcode_id=”621957″][vc_column column_width_percent=”100″ gutter_size=”2″ override_padding=”yes” column_padding=”2″ style=”dark” back_color=”color-564791″ overlay_alpha=”50″ shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ sticky=”yes” width=”1\/4″ uncode_shortcode_id=”876337″ back_color_type=”uncode-palette”][vc_column_text uncode_shortcode_id=”187215″]Uvod u dramske metode<\/strong><\/a>[\/vc_column_text][vc_separator sep_color=”” uncode_shortcode_id=”279653″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”817406″]Koje metode koristiti s mladima s manje mogu\u0107nosti i kako? <\/strong><\/a>[\/vc_column_text][vc_separator sep_color=”” uncode_shortcode_id=”279653″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”723693″]Kori\u0161tenje dramskih metoda za poticanje inkluzije<\/strong><\/a>[\/vc_column_text][vc_separator sep_color=”” uncode_shortcode_id=”279653″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”970295″]Smjernice i primjeri<\/strong><\/a>[\/vc_column_text][vc_separator sep_color=”” uncode_shortcode_id=”279653″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”138779″]Aktivnosti<\/strong><\/a>[\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column column_width_percent=”100″ gutter_size=”3″ overlay_alpha=”50″ shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ width=”3\/4″ uncode_shortcode_id=”197859″][vc_custom_heading text_color=”color-564791″ uncode_shortcode_id=”614843″ text_color_type=”uncode-palette”]Uvod u dramske metode[\/vc_custom_heading][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1\/1″][vc_single_image media=”145042″ media_width_percent=”100″ media_ratio=”two-one” uncode_shortcode_id=”274008″][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”171390″]<\/p>\n

Podrijetlo i razvoj kazali\u0161ta<\/h4>\n

[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”141037″]Od svojih po\u010detaka, kazali\u0161te je sastavni dio ljudske civilizacije.<\/strong> Gr\u010dki filozof Aristotel definirao je kazali\u0161te kao mimesis<\/em> \u2013 opona\u0161anje ili ponovno predstavljanje prirode, odnosno temeljni ljudski poriv za istra\u017eivanjem \u017eivota kroz izvedbu. [1]<\/span> Smatra se da njegovi korijeni se\u017eu u religijske obrede i zajedni\u010dka slavlja, tijekom kojih su se zajednice okupljale kako bi uprizorile pri\u010de, odale po\u010dast bo\u017eanstvima i nastojale razumjeti svijet koji ih okru\u017euje. [2]<\/span>[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”189031″]Kazali\u0161te se kroz povijest neprestano mijenjalo \u2013 od velikih tragedija i komedija anti\u010dke Gr\u010dke do srednjovjekovnih misterijskih prikazanja. Tijekom 19. i 20. stolje\u0107a kazali\u0161te je istra\u017eivalo teme industrijalizacije, politi\u010dkih promjena i ljudske psihologije, odra\u017eavaju\u0107i dru\u0161tvene preobrazbe i previranja toga vremena. [3]<\/span> Smatralo se zrcalom stvarnosti koje publici omogu\u0107uje promi\u0161ljanje o dru\u0161tvu u kojem \u017eivi. [4]<\/span> Suvremeno kazali\u0161te nastavlja taj razvojni put, prihva\u0107aju\u0107i raznolike oblike i glasove, a pritom i dalje ostaje sna\u017ean medij dru\u0161tvenog komentara, kulturnog izra\u017eavanja i pripovijedanja.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”147605″]<\/p>\n

\u0160to je primijenjeno kazali\u0161te?<\/h4>\n

[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”696354″]<\/p>\n

Izvedba je samo jedan od aspekata kazali\u0161ta. Ono predstavlja na\u010din u\u010denja, komunikacije i istra\u017eivanja ljudskog iskustva. Kroz kazali\u0161ni izri\u010daj ljudi povezuju osje\u0107aje, ideje i pona\u0161anja, pretvaraju\u0107i ma\u0161tu u razumijevanje. U obrazovnom radu i radu s mladima kazali\u0161ne metode i tehnike poma\u017eu osobama razvijati empatiju, izra\u017eavati vlastite misli te kreativno i emocionalno promi\u0161ljati o stvarnim \u017eivotnim pitanjima.<\/h4>\n

[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”106861″]<\/p>\n

Za razliku od komercijalnog kazali\u0161ta ili kazali\u0161ta usmjerenog ponajprije na izvedbu, primijenjeno kazali\u0161te<\/strong> djeluje u netradicionalnim okru\u017eenjima i namijenjeno je zajednicama, \u010desto marginaliziranim ili ranjivim skupinama. [5]<\/span> Ono koristi dramske i izvedbene tehnike kako bi se bavilo dru\u0161tveno relevantnim temama, pri \u010demu sudionici\/e imaju osobni interes i aktivnu uklju\u010denost u problematiku koja se istra\u017euje. [6]<\/span> Primijenjeno kazali\u0161te, poznato i kao primijenjena drama<\/strong> ili primijenjena izvedba<\/strong>, krovni je pojam za primjenu kazali\u0161nih praksi i kreativnih procesa koji uklju\u010duju sudionike\/e izvan okvira mainstream kazali\u0161ta.<\/p>\n

Tradicionalno i primijenjeno kazali\u0161te dijele duboke povijesne korijene i brojne zajedni\u010dke ciljeve. Tradicionalno kazali\u0161te \u2013 od Shakespearea i Brechta do suvremenih nezavisnih produkcija \u2013 mo\u017ee imati obrazovnu ulogu, poticati kriti\u010dko promi\u0161ljanje, razvijati empatiju, slu\u017eiti kao zajedni\u010dki dru\u0161tveni ritual i djelovati kao ogledalo dru\u0161tva. Profesionalni kazali\u0161ni ansambli diljem svijeta ve\u0107 desetlje\u0107ima razvijaju dru\u0161tveno anga\u017eirane, participativne i na zajednicu usmjerene pristupe. Stoga razlika izme\u0111u tradicionalnog i primijenjenog kazali\u0161ta nije u njihovoj svrsi, nego prije svega u naglasku i kontekstu njihova djelovanja.<\/p>\n

Tradicionalno kazali\u0161te u pravilu uklju\u010duje profesionalno educirane glumce\/ice koji\/e izvode unaprijed napisane dramske tekstove, naj\u010de\u0161\u0107e u formalnim kazali\u0161nim prostorima, pri \u010demu je glavni naglasak na umjetni\u010dkoj kvaliteti zavr\u0161ne izvedbe. Nasuprot tome, primijenjeno kazali\u0161te uklju\u010duje neprofesionalce i osobe iz zajednice \u2013 \u010desto pripadnike marginaliziranih skupina \u2013 u proces koji je izrazito neformalan, obrazovni ili terapijski, u velikoj mjeri ne temelji se na unaprijed zadanom tekstu te je usmjeren na osobnu i zajedni\u010dku transformaciju, a ne na stvaranje estetski dora\u0111ene predstave. Ono se odvija u centrima zajednice, \u0161kolama, zatvorima i javnim prostorima, a ne isklju\u010divo u kazali\u0161nim dvoranama.<\/p>\n

Kako isti\u010de Eric Bentley u svojoj poznatoj definiciji, \u201eA utjelovljuje B dok C promatra\u201c, upravo je taj trokutni odnos izme\u0111u izvo\u0111a\u010da, izvedbe i publike ono \u0161to primijenjeno kazali\u0161te neprestano propituje i iznova oblikuje. U primijenjenom kazali\u0161tu \u201epublika\u201c postaje aktivni sudionik\/ca, \u201eglumci\/ice\u201c su \u010dlanovi\/ce zajednice, a \u201eizvedba\u201c je nerazdvojiva od procesa u\u010denja. Primijenjeno kazali\u0161te stoga poseban naglasak stavlja na proces u\u010denja i osobnog razvoja. [7]<\/span> Osobe nisu pasivni promatra\u010di, nego aktivni stvaratelji smislenih interakcija koji u poticajnom i sigurnom okru\u017eenju istra\u017euju teme koje su im va\u017ene.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1\/1″][vc_single_image media=”145052″ media_width_percent=”100″ media_ratio=”two-one” uncode_shortcode_id=”105394″][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”125663″]Primjerice, u igranju uloga osobe preuzimaju razli\u010dite uloge kako bi istra\u017eili slo\u017eene situacije, poput sukoba na radnom mjestu ili nesuglasica me\u0111u susjedima\/ama. Kroz takvo iskustveno u\u017eivljavanje stje\u010du nove uvide, razvijaju komunikacijske vje\u0161tine i ja\u010daju empatiju. Sli\u010dno tome, improvizacija poti\u010de razvoj samopouzdanja, kreativnosti i sposobnosti brzog reagiranja jer osobe odgovaraju na razli\u010dite situacije bez unaprijed zadanog scenarija. Ove metode omogu\u0107uju mladima da u\u010de kroz djelovanje i zajedni\u010dko istra\u017eivanje, istodobno poti\u010du\u0107i autenti\u010dno izra\u017eavanje vlastitih misli, osje\u0107aja i iskustava.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”139496″]<\/p>\n

Kazali\u0161te potla\u010denih, kazali\u0161te u obrazovanju, dramska terapija, kazali\u0161te zajednice i mnoge druge prakse obuhva\u0107ene su \u0161irokim podru\u010djem primijenjenog kazali\u0161ta. [8]<\/span> Ovi pristupi poti\u010du kreativnost, aktivno sudjelovanje i suradnju te \u010dine kazali\u0161te dostupnim svima, bez obzira na umjetni\u010dke sposobnosti ili prethodno iskustvo.<\/p>\n

Voditelji\/ce ovakvih procesa \u010desto isti\u010du da kazali\u0161te ljudima daje samopouzdanje i omogu\u0107uje im da prona\u0111u vlastiti glas. Kada se osobe osjete sigurno i prihva\u0107eno unutar skupine, \u010dak i oni koji su u pozadini ili u po\u010detku nevoljko sudjeluju postupno se po\u010dinju slobodnije izra\u017eavati. Upravo zato kazali\u0161te predstavlja iznimno u\u010dinkovit medij iskustvenog u\u010denja \u2013 u\u010denja koje se odvija kroz aktivno sudjelovanje, promi\u0161ljanje vlastitog iskustva i zajedni\u010dko istra\u017eivanje.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner column_width_percent=”100″ gutter_size=”2″ override_padding=”yes” column_padding=”3″ style=”light” back_color=”color-202973″ overlay_alpha=”50″ border_color=”color-164281″ border_style=”solid” preserve_border=”yes” preserve_border_tablet=”yes” preserve_border_mobile=”yes” shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ width=”1\/2″ uncode_shortcode_id=”343443″ border_color_type=”uncode-palette” back_color_type=”uncode-palette”][vc_single_image media=”143575″ media_width_use_pixel=”yes” uncode_shortcode_id=”142747″ media_width_pixel=”20″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”495365″]<\/p>\n

Napomena o koncepciji ovog modula: Klasi\u010dne metode i inkluzivne prilagodbe<\/h3>\n

Modul 4 namjerno objedinjuje dva me\u0111usobno komplementarna pristupa. S jedne strane, temelji se na provjerenim metodama Kazali\u0161ta potla\u010denih (Forum kazali\u0161te i Kazali\u0161te slika), koje se ve\u0107 desetlje\u0107ima uspje\u0161no primjenjuju u radu s marginaliziranim zajednicama, a koje projekt Inclusionary<\/strong> prilago\u0111ava kontekstu rada s mladima. S druge strane, modul predstavlja izvorne i hibridne metode razvijene u okviru projekta, koje alate improvizacije, narativne terapije i somatskih praksi prenose u podru\u010dje neformalnog obrazovanja u radu s mladima s manje mogu\u0107nosti (YPWFO).<\/p>\n

Svaka klasi\u010dna metoda predstavljena je uz prilagodbe kojima se pove\u0107avaju njezina pristupa\u010dnost i uklju\u010divost, dok je svaka novoosmi\u0161ljena metoda jasno opisana kroz svoj inovativni pristup te, gdje je to primjenjivo, kroz svoju relevantnost za rad s mladima s manje mogu\u0107nosti. Cilj je oblikovati modul koji je istodobno utemeljen na provjerenoj tradiciji i otvoren inovacijama \u2013 modul koji promi\u010de uklju\u010divost ne samo kroz skupine kojima je namijenjen, nego i kroz raznolikost pristupa i metoda koje objedinjuje.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner column_width_percent=”100″ gutter_size=”3″ override_padding=”yes” column_padding=”3″ back_color=”color-202973″ overlay_alpha=”50″ shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ width=”1\/2″ uncode_shortcode_id=”107593″ back_color_type=”uncode-palette”][vc_single_image media=”143575″ media_width_use_pixel=”yes” uncode_shortcode_id=”142747″ media_width_pixel=”20″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”112039″]<\/p>\n

Teorijski temelji primijenjenog kazali\u0161ta<\/h2>\n

Postoje sna\u017eni teorijski temelji za ideju kori\u0161tenja kazali\u0161ta kao sredstva za poticanje dru\u0161tvenog i obrazovnog razvoja. Tijekom 20. stolje\u0107a brojni pedagozi\/inje i stru\u010dnjaci\/kinje razvili su inovativne metode koje i danas oblikuju i utje\u010du na razvoj primijenjenog kazali\u0161ta.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner column_width_percent=”100″ gutter_size=”2″ override_padding=”yes” column_padding=”2″ overlay_alpha=”50″ border_color=”color-164281″ border_style=”solid” preserve_border=”yes” preserve_border_tablet=”yes” preserve_border_mobile=”yes” shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ width=”1\/2″ uncode_shortcode_id=”128446″ css=”.vc_custom_1763124405325{border-top-width: 1px !important;border-right-width: 1px !important;border-bottom-width: 1px !important;border-left-width: 1px !important;}” border_color_type=”uncode-palette”][vc_column_text uncode_shortcode_id=”171300″]<\/p>\n

Kriti\u010dka pedagogija i Paulo Freire<\/h2>\n

Rad Paula Freirea predstavlja temelj mnogih praksi primijenjenog kazali\u0161ta. U djelu Pedagogija potla\u010denih<\/em> (1968) Freire je predstavio novi pristup obrazovanju koji je naglasak premjestio s pasivnog \u201ebankarskog\u201c modela obrazovanja \u2013 u kojem nastavnici\/e prenose znanje u\u010denicima\/ama \u2013 na dijalog, osna\u017eivanje i praksu (praxis<\/em>) \u2013 spoj promi\u0161ljanja i djelovanja usmjerenog prema dru\u0161tvenoj transformaciji. [9]<\/span><\/p>\n

Poti\u010du\u0107i osobe da postanu nositelji promjene, a ne pasivni primatelji znanja, Freireova radikalna pedagogija za marginalizirane zajednice temeljila se na ideji conscientiza\u00e7\u00e3o<\/em> (kriti\u010dke svijesti), prema kojoj je svaka osoba, neovisno o formalnom obrazovanju, sposobna kriti\u010dki sagledavati svijet oko sebe kroz dijalog s drugima. [10]<\/span> Ova je filozofija imala dubok utjecaj na razvoj primijenjenog kazali\u0161ta jer je omogu\u0107ila bavljenje dru\u0161tvenim pitanjima, poput rodne neravnopravnosti i neravnote\u017ee mo\u0107i, kroz iskustveno u\u010denje temeljeno na tijelu (embodied learning<\/em>) i zajedni\u010dko stvarala\u0161tvo.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][vc_column_inner width=”1\/2″][vc_single_image media=”145059″ media_width_percent=”100″ media_ratio=”one-one” uncode_shortcode_id=”484701″][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner column_width_percent=”100″ gutter_size=”2″ override_padding=”yes” column_padding=”2″ overlay_alpha=”50″ border_color=”color-164281″ border_style=”solid” preserve_border=”yes” preserve_border_tablet=”yes” preserve_border_mobile=”yes” shift_x=”0″ shift_y=”0″ shift_y_down=”0″ z_index=”0″ medium_width=”0″ mobile_width=”0″ width=”1\/1″ uncode_shortcode_id=”128446″ css=”.vc_custom_1763124405325{border-top-width: 1px !important;border-right-width: 1px !important;border-bottom-width: 1px !important;border-left-width: 1px !important;}” border_color_type=”uncode-palette”][vc_single_image media=”145067″ media_width_percent=”100″ uncode_shortcode_id=”510522″][vc_column_text uncode_shortcode_id=”133467″]<\/p>\n

Klju\u010dni prakti\u010dari\/ke kazali\u0161ta<\/h2>\n

Freireov je rad imao sna\u017ean utjecaj na Augusta Boala pri stvaranju njegova djela Kazali\u0161te potla\u010denih<\/em> (1973). [11]<\/span> Boal i Freire razvili su blizak odnos, a nakon Freireove smrti Boal ga je nazivao svojim \u201eposljednjim ocem\u201c. Boalova metoda promatra kazali\u0161te kao praksu dru\u0161tvene promjene koja poti\u010de osobe da kroz izvedbu propituju stvarnost i zami\u0161ljaju mogu\u0107e alternative. Primjenjuju\u0107i Freireove koncepte osna\u017eivanja i dijaloga u kazali\u0161noj praksi, svoj je pristup oblikovao upravo pod utjecajem Freireove filozofije. [12]<\/span><\/p>\n

Dorothy Heathcote razvila je metodu U\u010ditelj u ulozi<\/strong> (Teacher-in-Role<\/em>), u kojoj voditelji\/ca procesa preuzimaju uloge unutar konstruiranih situacija kako bi potaknuli u\u010denje kroz dramsku interakciju. Njezino je istra\u017eivanje istaknulo koliko je va\u017eno osobama omogu\u0107iti preuzimanje utjecajnih uloga unutar dramskog procesa.<\/p>\n

Nagla\u0161avaju\u0107i spontanost, razigranost i razgovor, improvizacijske igre Viole Spolin \u010dine kazali\u0161te dostupnim kroz u\u010denje temeljeno na igri, za razliku od tradicionalnog pou\u010davanja usmjerenog na izvedbu. [13]<\/span><\/p>\n

Psihodrama Jacoba Morena primjenjuje dramske pristupe u terapijskom kontekstu, koriste\u0107i izvedbu kao sredstvo istra\u017eivanja ljudskih iskustava i emocija. [14]<\/span><\/p>\n

Unato\u010d razlikama u svojim metodama, ovi prakti\u010dari\/ke dijele temeljne ideje proiza\u0161le iz Freireove filozofije:<\/p>\n

    \n
  • Ljudi najbolje u\u010de kroz iskustvo i aktivno sudjelovanje.<\/li>\n
  • Dublje razumijevanje proizlazi iz suradnje i zajedni\u010dkog stvaranja.<\/li>\n
  • Dru\u0161tveno u\u010denje zahtijeva razvoj kriti\u010dke svijesti, empatije i sposobnosti promi\u0161ljanja.<\/li>\n
  • Tehnike moraju biti dovoljno fleksibilne kako bi se prilagodile potrebama i okolnostima osoba.<\/li>\n<\/ul>\n

    Ovi koncepti i danas predstavljaju temelj dramskog obrazovanja i primijenjenog kazali\u0161ta. Oni poti\u010du uklju\u010divost, kriti\u010dko mi\u0161ljenje i emocionalno izra\u017eavanje u neformalnim kontekstima, poput rada s mladima i zapo\u0161ljavanja mladih, poma\u017eu\u0107i osobama u razvoju dru\u0161tvenih i osobnih vje\u0161tina.[\/vc_column_text][\/vc_column_inner][\/vc_row_inner][vc_column_text text_lead=”small” uncode_shortcode_id=”183255″]References:<\/p>\n

    [1] Roach, J. (1996). Cities of the Dead: Circum-Atlantic Performance. New York: Columbia University Press.
    \n[2] Britannica. Theatre History. Retrieved from https:\/\/www.britannica.com\/art\/theater-building
    \n[3] Britannica. (1998). Theatre – Evolution, Production, Design. Retrieved from https:\/\/www.britannica.com\/art\/theater-building\/The-evolution-of-modern-theatrical-production
    \n[4] OpenALG. History of Theatre: 20th Century Modern Theatre. Retrieved from https:\/\/alg.manifoldapp.org\/read\/history-of-theatre-20th-century-modern-theatre
    \n[5] Humanities LibreTexts. (2023). Applied Theatre. Retrieved from https:\/\/human.libretexts.org\/Bookshelves\/Theater_and_Film\/Theatre_Appreciation_(Pipino)\/03:_The_Culture_of_Theatre\/3.03:_Applied_Theatre
    \n[6] Theatre Development Fund. Applied Theatre. Retrieved from https:\/\/www.tdf.org\/on-stage\/theatre-dictionary\/search-by-letter\/applied-theatre\/
    \n[7] Oxford Research Encyclopedia of Education. (2020). Applied Theatre. Oxford University Press.
    \n[8] SUNY Create. (2021). Theatre Appreciation: Applied Theatre Chapter. State University of New York.
    \n[9] ALA Choice. (2020). Augusto Boal and Theatre of the Oppressed. Retrieved from https:\/\/ala-choice.libguides.com\/c.php?g=988298&p=7149335
    \n[10] Boal, A. (1979). Theatre of the Oppressed. Pluto Press.
    \n[11] ImaginAction. (2023). Theatre of the Oppressed. Retrieved from https:\/\/imaginaction.org\/media\/our-methods\/theatre-of-the-oppressed-2\/
    \n[12] Heathcote, D. (1984). Collected Writings on Education and Drama. Hutchinson.
    \n[13] Spolin, V. (1963). Improvisation for the Theater. Northwestern University Press.
    \n[14] Moreno, J. L. (1987). Psychodrama. Beacon House.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row][vc_column width=”1\/1″][uncode_block id=”144912″][uncode_block id=”143281″][\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    [vc_row][vc_column width=”1\/1″][uncode_block id=”143257″][\/vc_column][\/vc_row][vc_row unlock_row_content=”yes” row_height_percent=”0″ override_padding=”yes” h_padding=”0″ top_padding=”0″ bottom_padding=”2″ overlay_alpha=”50″ gutter_size=”3″ column_width_percent=”100″ shift_y=”0″ z_index=”0″ content_parallax=”0″ shift_y_down=”0″ uncode_shortcode_id=”404764″][vc_column column_width_percent=”100″ position_horizontal=”left” gutter_size=”3″ […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":144218,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-145759","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/145759","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=145759"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/145759\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":146123,"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/145759\/revisions\/146123"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/144218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/a4action.ro\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=145759"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}