MODUL 1

Analiza potreba

Uvod u metode analize potreba

Projekti i programi koje razvijaju organizacije i institucije, kao i pojedini/e edukatori/ce, radnici/e s mladima, stručnjaci/kinje za razvoj zajednice i drugi/e, trebaju biti osmišljeni tako da odgovaraju na specifične probleme ili potrebe unutar određene skupine ili društva.

Bilo da se radi o pripremi projektnog prijedloga, edukativnog programa, aktivnosti ili radionice, ključno je osigurati da oni ne budu sami sebi svrha, već pokretači smislenih promjena i vrijednih prilika za sudionike/ce, doprinoseći širem pozitivnom društvenom utjecaju.

Provođenje strukturirane analize potreba stoga je ključan korak za razumijevanje ciljne skupine i njihovih postojećih problema i potreba, čime se osigurava da se inicijative učinkovito usmjere i odgovaraju na te potrebe.

Iako se pojmovi  “procjena potreba” i “analiza potreba” često koriste kao sinonimi, oni se odnose na različite procese.
Procjena potreba koristi se za otkrivanje, identifikaciju i vrednovanje specifičnih potreba pojedinca ili skupine, kao i za određivanje prioriteta. Proces uključuje prikupljanje što je moguće više informacija kako bi se izgradilo sveobuhvatno razumijevanje potreba i problema s kojima se ciljana skupina suočava. Cilj je definirati nedostatke, odnosno utvrditi potrebe ili “praznine” između trenutnog i željenog budućeg stanja, pa se može promatrati i kao proces identificiranja razlika i jaza između onoga što se događa i onoga što bi se trebalo događati.

Često temeljena na rezultatima procjene potreba, analiza potreba detaljnije razmatra uzroke nastanka tih “praznina”. Riječ je o fokusiranijem procesu koji uključuje detaljnije mapiranje identificiranih potreba, s ciljem razumijevanja uzroka tih potreba te definiranja rješenja, intervencija i željenih ishoda.

Procjena potreba – primjer:
U kontekstu neformalne edukacije, procjena potreba može uključivati anketiranje određene skupine kako bi se utvrdilo koji su sadržaji izostavljeni iz formalnih obrazovnih prilika, a relevantni su za ciljnu skupinu ili društvo u cjelini, primjerice u području građanskog odgoja. Procjena bi prikupljala podatke o temama od interesa povezanim s građanskim odgojem, količini i kvaliteti takvih sadržaja u formalnim i neformalnim obrazovnim programima, stavovima učenika i nastavnika te drugim relevantnim aspektima.

Analiza potreba – primjer:
Na temelju procjene potreba u primjeru građanskog odgoja, analiza potreba može dublje istražiti razloge zbog kojih je sadržaj građanskog odgoja izostavljen iz formalnog obrazovnog kurikuluma.

Razlike

Obujam

Procjena potreba je šira i usmjerena na identifikaciju i određivanje prioriteta potreba, dok je analiza potreba specifičnija te ispituje uzroke i potencijalna rješenja tih potreba.

Svrha

Svrha procjene potreba je prikupiti informacije i razumjeti kontekst potreba, dok analiza potreba ima za cilj razviti provedive strategije na temelju identificiranih potreba.

I procjena potreba i analiza potreba pomažu nam osigurati da su planovi i intervencije koje primjenjujemo u radu s mladima osmišljeni tako da odgovaraju stvarnim potrebama mladih osoba, a ne pretpostavljenim potrebama od strane radnika/ca s mladima.
Važno je koristiti sustavan pristup analizi potreba kako bi se došlo do što objektivnijih zaključaka te kako bi se mudro planiralo ograničeno vrijeme i resursi. Time se doprinosi i osiguravanju da se financijska sredstva donatora koriste učinkovito, dok mladi i zajednice dobivaju najbolju moguću podršku i u konačnici imaju smislenu korist od sadržaja koji su temeljeni na stvarnim potrebama.

Razumijevanjem razlika između ova dva pristupa organizacije mogu učinkovitije planirati i provoditi intervencije koje odgovaraju specifičnim potrebama njihovih ciljnih skupina. Procjena potreba pomaže u određivanju praznina koje postoje, koliki je trošak njihovog zatvaranja te koje zahtijevaju hitnu pažnju. Prioritizacija tih praznina obično se provodi kroz okvir koji uzima u obzir različite čimbenike, uključujući misiju, viziju i ciljeve organizacije.

Needs analysis activities

Contact

Iuliana Adriana PAVEL (project manager)

iuliana.pavel@a4action.ro
A4ACTION – Antim Ivireanu Culture House, Islaz Alley, Ghermănești, Snagov, Ilfov District, Romania, 077170


Co-funded by the European Union. Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or the ANPCDEFP. Neither the European Union nor the ANPCDEFP can be held responsible for them.


The project is conducted by the following organisations: A4ACTION (Romania) – coordinator, Udruga Delta (Croatia), InterAktion (Austria), Asociación Espacio Rojo (Spain) and GAIA Museum Outsider Art (Denmark).

Privacy Preference Center